OSNOVNA ŠKOLA FRANJE SERTA BEDNJA
3. a RAZRED
Osnovna škola Franje Serta Bednja nalazi se uz glavnu cestu Lepoglava – Takošćan,
na adresi Ljudevita Gaja 15. U školi je zaposleno 49 djelatnika, od toga 9 učitelja razredne
nastave, 24 učitelja predmetne nastave, te stručni suradnici pedagog i školski knjižničar i
13 ostalih radnika. Školu pohađa dvjestotinjak učenika. Škola je dograđena 2007. godine
sa četiri nove učionice, sanitarnim čvorom i prostorijama za učitelje.
U okviru škole djeluje i Područna škola Josipa Jedvaja u Vrbnu koja je obnovljena 2005.
godine i u koju polazi 80 učenika.
O našoj školi
O našem mjestu
Područje općine Bednje ili bednjanski kraj nalazi se na krajnjem
sjeverozapadu Hrvatskoga zagorja, odnosno na krajnjem
sjeverozapadu Republike Hrvatske, na području Županije Varaždinske.
Taj prostor je sa svih strana okružen i zatvoren gorama:
Ivančicom (1061 m), Strahinjčicom (847 m), Maceljskom gorom (715 m)
i Ravnom gorom (686 m).
Spojen je cestovnim pravcima prema istoku s Lepoglavom i
Varaždinom, prema jugozapadu preko Jesenja s Krapinom i Zagrebom,
a prema sjeverozapadu s graničnim prijelazom Macelj na autocesti
Zagreb-Maribor te preko njega dalje s Ptujem i Mariborom u susjednoj Republici Sloveniji. Također postoji sporedni cestovni pravac prema Ptuju preko graničnog prijelaza Cvetlin na sjeveru općine.
Udaljenosti Bednje od okolnih gradova su sljedeće:
Posebnost ovoga našega kraja je svakako i bednjanski govor.
Bednjanski se govor ubraja među najinteresantnije, najmelodičnije i najkompliciranije govore kajkavskoga narječja zbog bogatstva vokala,
diftonga, zanimljivih glasovnih promjena, akcenata i drugih osobina.
Svoju je posebnost bednjanski govor sačuvao kroz stoljeća zahvaljujući zatvorenosti i prometnoj izoliranosti bednjanskoga kraja što je rezultiralo
malim migracijama i gotovo neznatnim naseljavanjima iz susjednih govornih područja. Očuvanju te posebnosti pridonijela je i činjenica da su gotovo
svi govornici bednjanskoga govora u prošlosti bili kmetovi ili seljaci,
većinom nepismeni, na koje je utjecaj književnog jezika bio gotovo
zanemariv.
